Događanja u Centru Zlatno doba

Aktivno starenje...

Prema podacima Eurostata, prosječna dob u Europskoj uniji iznosi 39,8 godina. No, do 2060. prosječni građanin EU-a imat će 47,2 godine a na osobe starije od 65 godina otpadat će skoro 30% stanovništva EU-a (16% u 2010. godini). Za nekoliko godina, europsko radno sposobno stanovništvo će se smanjiti dok će ono od 65 i više godina i dalje rasti – do dva milijuna ljudi godišnje. Godine 2060., na svake dvije radno sposobne osobe dolazit će jedna starija osoba (od 65 godina i više).

Europa koja stari donosi izazove za tržište rada, zdravstvene sustave i životni standard nakon odlaska u mirovinu. Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese i da nameću težak teret mlađim generacijama.

Moramo li se doista bojati sve starijeg društva? Definitivno ne ako dulje sačuvamo zdravlje, ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnike na tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednice i ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne znači da smo ovisni o drugima – ukratko, ako „aktivno starenje" postane realnost za sve nas. Pobrinimo se da imamo najveće moguće izglede ostati zdravi, aktivni i neovisni kad ostarimo!

Aktivno starenje

Aktivno starenje znači starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života. Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo čak i u dubljoj starosti. Europska godina promiče aktivno starenje na tri područja:

1. Zapošljavanje

S rastom očekivanog životnog vijeka u cijeloj Europi raste i godine za odlazak u mirovinu. No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto ili naći novo do odlaska u mirovinu ili pak dobiti pristojnu mirovinu. Starijim radnicima moramo stoga pružiti veće izglede na tržištu rada.

Inicijative kojima se to može postići:
  • cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina
  • zdravi radni uvjeti
  • strategije za rješavanje problema starosti u tvrtkama
  • prenošenje iskustva
  • službe za zapošljavanje starijih osoba
  • eliminiranje dobne diskriminacije
  • porezni sustavi i sustavi pogodnosti koji potiču zapošljavanje starijih osoba
2. Sudjelovanje u društvu

Kraj zaposlenja ne mora ujedno značiti i prestanak aktivnosti općenito. Doprinos starijih osoba društvu kao onih koji se brinu o drugima, obično o vlastitim roditeljima, supružnicima ili unucima često nije uzet u obzir; isti je slučaj i s njihovom ulogom volontera. Ova Europska godina nastoji potaknuti građane i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu starijih osoba društvu i na poboljšavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u društvu.

Inicijative kojima se to može postići:

  • sigurnost dohotka u starosti
  • potpora sudjelovanju u društvu i volontiranju
  • potpora starijim osobama koje skrbe o drugima
  • usklađivanje posla i skrbi
  • solidarnost i dijalog
  • premošćivanje digitalnog jaza

3.Promicanje neovisnog života

Kako starimo, naše zdravlje slabi. No, mnogo se toga može učiniti da se to slabljenje uspori, a okolina se može značajno prilagoditi kako bi stvorila bolje uvjete za ljude koji pate od različitih oštećenja i invalidnosti. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje nas samih dok starimo, kako bismo imali svoj život pod kontrolom što je dulje moguće.

Inicijative kojima se to može postići:

  • promicanje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite
  • pristupačni i dostupni prijevoz
  • okruženje, robe i usluge prilagođene starijoj dobi
  • maksimalna samostalnost u dugoročnoj skrbi
  • prilagođavanje tehnologije u svrhu jačanja/poticanja neovisnog življenja
  • prilagođeni stambeni uvjeti

Što možemo učiniti?

Biti u dobroj kondiciji – fizički i mentalno – je nužno kako bismo mogli iskoristiti povoljne prilike na tržištu rada i imati kvalitetan život. To znači sprečavanje bolesti i ozljeda do kojih dolazi zbog loših uvjeta na radnom mjestu te promicanje zdravog načina života. Cjeloživotnim učenjem osigurava se da raspolažemo suvremenim vještinama sve do kraja svoje karijere. Poslodavci mogu osigurati radne uvjete, radno vrijeme i organizaciju posla tako da budu bolje prilagođene potrebama starijih zaposlenika. Vlasti bi trebale preispitati svoj porezni sustav i sustav beneficija kako bi osigurale da se rad isplati u bilo kojoj dobi.

Potrebno je priznati i poduprijeti neplaćeni rad koji starije osobe obavljaju kao volonteri u udruženjima i kao skrbnici. To se, primjerice, može postići tako da se organiziraju tečajevi za skrbnike te da im se osigura predah u skrbljenju, kako teret ne bi postao neizdrživ i izolirao skrbnike od ostatka društva. U interakciji mlađe osobe mogu mnogo naučiti iz iskustva, vještina i kulturnog nasljeđa starijih.

Aktivnosti u Europi

Tijekom cijele Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, diljem Europe odvijat će se stotine aktivnosti, projekata i događanja koje će biti promicane kako na razini EU-a tako i na razini država članica.