Projekt "Aktivna i kvalitetna starost"


Projekt „Aktivna i kvalitetna starost“ financiran je bespovratnim sredstvima ESF u okviru poziva Pridruži se - Aktivni u mirovini. Cilj poziva je jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Nazovite nas i pridružite se!

Udruga "MI" - Split
kontakt osoba Lea
021/329 130
Sv. Jeronim Kaštela
kontakt osoba Bernarda
021/495 961
GDCK Solin
kontakt osoba Buga
021/244 411
Vita Plus Podstrana
kontakt osoba Kristina
091/444 0976

 

Koje aktivnosti vam nudimo?

Osim u Splitu, Kaštelima i Solinu projektne aktivnosti socijalnog uključivanja odvijati će se i u Podstrani te na širem području Solina u općinama Muć, Dugopolje i Klis. Projektnim aktivnostima planirano je uključivanje 300 umirovljenika koji će na razne načine dobiti besplatne usluge i podršku kroz lokalne programe aktivnog starenja. Cilj projekta je utjecati na povećanje socijalne uključenosti a time i kvalitete života umirovljenika na širem području Splita.

Niste sigurni što trebate napraviti?

Potrebna vam je informacija ili kontakt?

Nazovite nas!

S obzirom da se kao što znamo i životni vijek produžio, a medicina je uznapredovala, postoje osobe koje se osjećaju dobro i zdravo i žele sudjelovati i dalje u radnim aktivnostima svakodnevnog života i nakon umirovljenja. Tako imamo i situacije u kojima starije osobe volontiraju.

Danas se međugeneracijskoj suradnji pridaje sve veći značaj. Kada govorimo o ovom pojmu, mislimo na suradnju triju generacija koja podrazumijeva razmjenu iskustva i spoznaja, učenje, druženje. Zapravo riječ je o međusobnoj pomoći jedne generacije drugoj, o stvaranju, materijalnoj sigurnosti i kulturnoj baštini.

Gospođa Branka Mušić je slovenka koja se na pragu svojih pedesetih godina odlučila preseliti na Vis i iz temelja promijeniti svoj život.

Branka Erdelji nakon što je objavijla svoj prvi roman pod nazivom "Starenje za početnike" napisala je novu knjigu pod nazivom "Starenje za početnike".

Kada govorimo o generacijama, one su uvijek bile različite. Od prošlosti su već bila postavljena pravila o poštovanju starijih osoba. Ljudi su se povezivali i živjeli u skladu s njima jer su znali da je lakše preživjeti imajući mladenačku energiju i mudrost starijih osoba.

Tijekom čitavog životnog vijeka, starenje utječe na pojedinca; na tijelo, navike, mogućnosti i položaj u društvu. Posljednjih pedeset godina, očekivani životni vijek povećao se za približno jedno desetljeće, na 80 godina. Prema našim saznanjima, nikad u povijesti Europljani nisu tako dugo živjeli. Međutim, starenje ne utječe isključivo na pojedinca, već i na demografsku sliku europskih regija. Dok neka područja bilježe rast radno sposobnog stanovništva, u drugima dolazi do intenzivnog starenja, što utječe na zdravstveno, gospodarsko i ekonomsko stanje zajednice čiji se pojedinci susreću s posljedicama zrele dobi.

Referentrni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavpda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Povjerenstvo za provedbu akcijskog plana za ublažavanje posljedica toplinskog vala MZ te HLZ- HDZGIG, izradili su Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih, endokrilnih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti:

Danas dolazi do sve većeg porasta broja starijih osoba u društvu te se isto tako povećava svjesnost ljudi da žive u vošegeneracijskim društvima. Proces starenja stanovništva je veliki izazov za svih nas. Upravo tbog toga, važno je poduzeti određene korake koji mogu poboljšati mentalno i fizičko stanje te društveno blagostanje starijih osoba jer su oni dragocjena imovina stečenosti i znanja koje društvo treba naučiti.

Ageizam označava diskriminaciju temeljem kronološke dobi. Riječ je o negativnom stavu prema osobama zbog njihove dobi. Na takav stav utječu naša stereotipna razmišljanja, predrasude i sklonost diskriminaciji. Danas mediji imaju jako veliku i važnu ulogu u kreiranju stavova, pa tako i u prevenciji ageizma.

Također, dosadašnja istraživanja su pokazala kako se starije osobe prikazuju dosta negativniije od mlađih osoba, a podjednako su zastupljene u medijima.