Volontiranje u starijoj životnoj dobi

S obzirom da se kao što znamo i životni vijek produžio, a medicina je uznapredovala, postoje osobe koje se osjećaju dobro i zdravo i žele sudjelovati i dalje u radnim aktivnostima svakodnevnog života i nakon umirovljenja. Tako imamo i situacije u kojima starije osobe volontiraju.

Prema popisu stanovništa iz 2011. godine vidljivo je kako je udio populacije starijih od 65 godina bio 17,7%, dok je na popisu iz 2021. godine taj udio iznosio 22,3%. Dakle, u periodu 10 godina došlo je do porasta od 4,6% u udjelu starijeg stanovništva. Znamo da za volontiranje treba vremena, a osobe koje su prekinule svoj radni odnos, odškolovale i odgojile svoju djecu, imaju što drugo nego višak slobodnog vremena kojeg je potrebno kvalitetno popuniti kako bi njihovo zadovoljstvo životom i dalje bilo na visokoj razini. Razna sociološka istraživanja koja proučavaju volontiranja u starijoj životnoj dobi dolaze do zaključka kako stariji volontiraju iz dva razloga. Jedan je altruistični – a to je želja da se pomogne drugome, da se prenesu vlastita znanja i iskustva i ujedno obogati zajednicu u kojoj žive, a drugo je želja da se njihovo slobodno vrijeme ugodno i lijepo provede. Mladi ljudi često nemaju vremena za volontiranje, a nije rijetkost da ukoliko se i uključe u neke akcije i programe, često i brzo od njih odustanu. Za razliku od njih, stariji su dosljedni, bolje se hvataju u koštac sa zadacima, te su jači zagovornici kada je potrebno pritisnuti zajednicu na rješavanje problema. Dokazano je kako volontiranje djeluje pozitivno na poboljšanje psihičkog i fizičkog zdravlja starijih osoba. Socijalni krug im nastavlja biti proširen, kao i prije umirovljenja, i to je jedan od važnijih čimbenika koji pridonosi mentalnoj snazi kod ljudi. Ukoliko nemamo nikoga s kim možemo porazgovarati, s kim možemo provesti dio svog slobodnog vremena, postajemo depresivni i anksiozni jer ljudi su ipak društvena bića. Zato je volontiranje za umirovljenike idealan izbor ukoliko se osjećaju dobro i žele pomoći i obogatiti svoju zajednicu svojim socijalnim kapitalom. U svijetu dolazi do porasta osoba starije životne dobi koji se odlučuju na volontiranje, dok je u Hrvatskoj i dalje uglavnom volonterstvo pripisano mlađim osobama. Međutim, ukoliko bi se starije osobe adekvatno informiralo o svim mogućnostima, udrugama i situacijama u kojima bi njihove vještine i znanje bilo od velike koristi, zasigurno je da bi došlo do porasta broja starijih aktivnih volontera.

Iako nas godine čine starijima, s godinama se povećava bogatstvo ljudskih potencijala koji, ukoliko se prenose sa starijih na mlađe mogu na razne načine pomoći društvu u kojem živimo.

 

Autor: Kristina Rajić (Udruga Vita Plus)