Otkako je u ožujku proglašena pandemija​, nakon što se svijet suočio s koronavirusom, psihološka pomoć traži se više nego ikad, a i sami psiholozi aktivirali su se na svim poljima.

Često se kod oboljelih od demencije javljaju halucinacije, depresije i razni psihotični simptomi – što zapravo ovisi o napredovanju bolesti. Neki bolesnici postaj agresivni (verbalno), dok neki postaju i fizički agresivni.

Svi se možemo složiti s tvrdnjom da je zdravlje najvažnije, no postavlja se pitanje ponašamo li se mi u skladu s tim? Da bi očuvali zdravlje, potrebno je da radimo na tome svakodnevno. 

Tijekom starije dobi dolazi do opadanja kognitivnih funkcija. Postoje mnoge predrasude vezane uz pamćenje starijih osoba. Često se može čuti kako starije osobe zaboravljaju, kako su senilne i sl. Istina je da nakon odrasle dobi dolazi do nekih nepopravljivih promjena u pamćenju koje nisu nadoknadive. Današnji način života odbija nam sve predrasude i stereotipe koji postoje u društvu, odnosno, stereotipi postoje ali se s vremenom umanjuju. Starije osobe su bolje u svom mentalnom, kognitivnom i fizičkom stanju. Puno više nego što su to bile prije.

Samoća predstavlja jednu od najčešćih „bolesti“ današnjice. Suvremeni ubrzani način života i, možda, nedostatak slobodnog vremena djeluje na čovjekovo psihičko stanje. Kada se govori o samoći, starije osobe su te koje su posebno osjetljive na usamljenost i izolaciju. Sve to na jedan način šteti njihovu zdravlju kako psihički tako i fizički. Razna istraživanja potvrđuju ovu teoriju. Dakle, dokazano je da usamljenost utječe na povećanje krvnog tlaka i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.