Starije osobe su neosporno najčešća dobna skupina vezana uz psihosocijalne probleme, te možemo reći kako su i naugroženija skupina. U jeku pandemije opasnog virusa koji je civilizaciju bacio na koljena u svakom smislu, za očekivati je da će se intezivirati već postojeće poteškoće starijih osoba, te nastati neke nove.  

Otkako je u ožujku proglašena pandemija​, nakon što se svijet suočio s koronavirusom, psihološka pomoć traži se više nego ikad, a i sami psiholozi aktivirali su se na svim poljima.

Često se kod oboljelih od demencije javljaju halucinacije, depresije i razni psihotični simptomi – što zapravo ovisi o napredovanju bolesti. Neki bolesnici postaj agresivni (verbalno), dok neki postaju i fizički agresivni.

Svi se možemo složiti s tvrdnjom da je zdravlje najvažnije, no postavlja se pitanje ponašamo li se mi u skladu s tim? Da bi očuvali zdravlje, potrebno je da radimo na tome svakodnevno. 

Tijekom starije dobi dolazi do opadanja kognitivnih funkcija. Postoje mnoge predrasude vezane uz pamćenje starijih osoba. Često se može čuti kako starije osobe zaboravljaju, kako su senilne i sl. Istina je da nakon odrasle dobi dolazi do nekih nepopravljivih promjena u pamćenju koje nisu nadoknadive. Današnji način života odbija nam sve predrasude i stereotipe koji postoje u društvu, odnosno, stereotipi postoje ali se s vremenom umanjuju. Starije osobe su bolje u svom mentalnom, kognitivnom i fizičkom stanju. Puno više nego što su to bile prije.