Moderna starost

Kada pomislite na stariju osobu vjerojatno vaš mozak projicira sliku sijede gospođe ili gospodina sa štapom u ruci, naočalama na nosu, osobu kojoj dani samo prolaze, a ona bespomoćno sjedi na istom mjestu. Ako je navedeno istina, onda ste podlegli stereotipizaciji starijih osoba.  

Novo istraživanje1 provedeno u Finskoj na skupini osoba u dobi od 75 do 80 godina života pokazalo je da starije osobe imaju znatno poboljšane, odnosno veće kognitivne i fizičke sposobnosti, nego njihovi vršnjaci prije 30 godina. Istraživači su svojim ispitanicima 2017./2018. godine dali isti test koji su polagali ispitanici pripadnici iste dobne skupine prije 30 godina. Moderna skupina pokazala je znatni „napredak“ odnosno manju eroziju fizičkih i kognitivnih vještina;  brzina hoda 0.2-0.4 metra u sekundi brže nego prethodnici, stisak 5% -25% jači, snaga ekstenzije koljena 20% -47% veća, također su imali bolju verbalnu fluidnostte bolje pamćenje i radnu memoriju. Istraživači pretpostavljaju da su bolji rezultati vjerojatno postignuti zbog ili usporenog starenja ili većih sposobnosti u srednjoj dobi, što dovodi do boljeg funkcioniranja u kasnijim godinama.  

Druga nedavno objavljena studija podržala je tu ideju, utvrdivši da više obrazovanja dovodi do viših kognitivnih sposobnosti, što dugoročno usporava pad. Finski istraživači su također pronašli korelaciju između duljeg obrazovanja i višeg kognitivnog funkcioniranja. Ovo možemo povezati s činjenicom da su starije osobe prije 30 godina i starije osobe danas živjele u potpuno različitim svjetovima, naime došlo je do poboljšanja u prehrani, higijeni, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i radnim uvjetima, što dugoročno mijenja i utječe na šanse za kvalitetniju starost. Rezultati sugeriraju da je naše razumijevanje starije dobi staromodno.  

Dakle, možemo zaključiti kako se s promjenama uvjeta življenja, promijenio i način starenja. Starost ne mora više uključivati loše fizičke i psihičke aspekte. Osim toga i napredak u znanosti i tehnologiji donio nam je nove humanije oblike rada i načine obrazovanja, pa i koncept cjeloživotnog obrazovanja koji u ovom slučaju čini vrlo važan faktor ublažavanja procesa starenja. Ono na čemu još moramo mnogo raditi je edukacija o starenju i starosti danas kako je očito da se dogodila transformacija kao rezultat modernizacije života. 

Današnji „starci“ su dugovječniji, aktivniji, kako fizički tako i psihički, te općenito moderniji i obrazovaniji.  

Autorica: Kristina Rajić, Udruga Vita

Podsjetimo, riječ je o projektu koji ima cilj povećanje kvalitete živote umirovljenika. Nositelj projekta je: Udruge „MI“- Split dok su partneri: Gradovi Split, Solin i Kaštela te udruge Sveti Jeronim, Gradsko društvo Crvenog križa Solin, Udruga maslinara Kaštela Mastrinka te udruga Vita plus- udruga za palijativnu skrb. Kroz projekt je planirano uključivanje 350 umirovljenika iz Splita, Solina, Kaštela i Podstrane. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.918.089,61 kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda (85 posto) i iz državnog proračuna (15 posto).

ESF