Donekle ima, ali ne toliko da trebate prestati jesti crveno meso i mesne prerađevine.
IARC je međunarodna agencija pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije koja procjenjuje povezanost određenih tvari s nastankom karcinoma te ih kategorizira u 4 skupine. U skupini 1 gdje su dokazano karcinogene tvari dospjele su i mesne prerađevine, uključujući i našu slaninu (pancetu iz naslova). Skupinu 2A čine tvari/pojave, uključujući i crveno meso, koje su vjerojatno povezane s nastankom karcinoma. Za tvari iz skupine 2B postoji mogućnost povezanosti, a skupina 3 se ne može povezati s nastankom karcinoma temeljem dosadašnjih dokaza. U skupini 4 su tvari/pojave koje vjerojatno ne uzrokuju karcinome.
Ukratko, uopće nije definirana skupina tvari/pojava koje sigurno nisu karcinogene. Za ostale skupine je utvrđena povezanost, dakle jest ili nije povezana, ali ne i u kolikoj mjeri je karcinogena. O tome nam govore rezultati kliničkih studija i analiza.
Za meso i mesne prerađevine ključan je rad objavljen 2011. godine. On je analizirao rezultate svih do tada relevantnih studija o povezanosti prehrane crvenim mesom i mesnim prerađevinama s karcinomima probavnog trakta. Zanimljivi su rezultati o relativnim rizicima, koji uspoređuju za koliko puta je veća mogućnost nastanka karcinoma u skupinama s najvišim unosom crvenog mesa u odnosu na skupine s najnižim unosom crvenog mesa. Zanimljivi su jer je rizik nastanka kolorektalnog karcinoma (debelog crijeva uključujući završni dio-rektum) za 1,22 puta veći kod ljudi s visokim unosom crvenog i prerađenog mesa u odnosu na one koji minimalno konzumiraju inkriminirane namirnice. Točan relativni rizik je 1,22 (95% CI = 1.11-1.34). To znači da se sa 95% vjerojatnosti može tvrditi kako imate za 1,11 do 1,34 puta veću šansu da ćete oboljeti od kolorektalnog karcinoma ako konzumirate veće količine crvenog i prerađenog mesa. Ovo nikako ne znači da ćete stvarno i dobiti karcinom, već da je vjerojatnost nešto veća.
Konkretno, vjerojatnost raste za 1,17 puta (ili za 17%) sa svakih 100 grama unesenog crvenog mesa na dan i za 1,18 puta za svakih 50 grama prerađenog mesa dnevno. Ako vas to brine, smanjite unos crvenog i prerađenog mesa, zamijenite ga bijelim mesom (piletina, riba) ili ga sasvim isključite iz prehrane.
Međutim, ključno se pitanje rijetko postavlja: je li kancerogenost zbog samog mesa, ili je kancerogenost zbog loše kvalitete mesa. Je li svejedno ako jedemo meso životinje hranjene GMO hranom i „obogaćeno“ aditivima, ili meso životinje koja je slobodno pasla na livadi. Takvih studija još nema, ali ima ljudi koji dokazano zdravo i dugo žive.
Ugledajmo se u njih, ma koliko teško bilo.
Andrej Mardešić
Reference:
1. WHO. International Agency for Research on Cancer. IARC Monographs evaluate consumption of red meat and processed meat. Press release #240; 26.10.2015.
2. Chan DS et al. Red and processed meat and colorectal cancer incidence: meta-analysis of prospective studies. PLoS One. 2011;6(6):e20456. Epub 2011, Jun 6.
3. thelancet.com/oncology. Summary of monography on consumption of red meat and processed meat. Published online October 26, 2015
