U tom kontekstu, važno je prepoznati pojavu osamljenosti i depresije kod starijih ljudi. Depresija se kod njih javlja što zbog udaljenosti i slabijih veza s obitelji, što zbog isključenosti iz društvenog života.
Depresiju definiramo kao poremećaj u ponašanju koji uzrokuje neprestan osjećaj tuge i gubitka interesa. Ona utječe na naše osjećaje, razmišljanje i ponašanje te može dovesti do raznoraznih emotivnih i fizičkih problema. Jednako tako, depresija može pogoditi bilo koga, neovisno o životnoj dobi i okolnostima.
Depresija na starije ljude utječe drugačije nego na mlade. Kod starijih se ljudi često javlja kao posljedica neke druge dugotrajne bolesti ili invaliditeta. Također, kod starijih ljudi depresija često povećava rizik od srčanih bolesti. Dodatno, depresija povećava i rizik od suicida, posebice kod muškaraca. Upravo je radi toga iznimno važno voditi računa o liječenju depresije kod starijih osoba, čak i kada pate od blagog oblika depresije.
Simptomi depresije kod starijih ljudi
Prepoznavanje depresije kod starijih ljudi započinje poznavanjem znakova i simptoma, poput:
- tuge
- umora
- gubitka interesa za hobije i druge aktivnosti
- društvene izolacije
- gubitka težine i/ili apetita
- poremećaja spavanja
- gubitka samopouzdanja
- pojačane konzumacija alkohola i drugih opijata
- suicidalnih misli i/ili pokušaja.
Ipak, depresija nipošto ne predstavlja slab karakter. Ona može pogoditi bilo koga, u bilo kojem razdoblju života, bez obzira na dob i prethodna postignuća. Također, bolest, gubitak i izazovi starenja ne vode nužno u depresivno stanje. Depresija kod starijih ljudi je stanje s kojim je moguće nositi se uz adekvatnu podršku, tretman i strategije samopomoći.
Depresija je definitivno izlječiva bolest. Medicinski tretman depresije može se sastojati od kombinacije medicinskog i psihološkog tretmana, uz promjenu stila života. Medicinski se tretmani odnose na farmakološke mjere, poput antidepresiva ili elektrokonvulzivne terapije (EKT). Psihološki se, pak, tretman, odnosi na razne terapije, poput kognitivne bihevioralne terapije i interpersonalne terapije. Dodatno, kao dio terapije, liječnik će često sugerirati određene promjene stila života, koje mogu uključivati promjenu prehrambenih navika, konzumaciju nekih dodataka prehrani i tjelovježbu. Također, vjerojatno je da će predlagati i uključivanje u društvene aktivnosti te izbjegavanje situacija u kojima se obično javljaju anksiozne epizode.
Dakle, ukoliko primijetite neki od znakova depresije kod sebe ili nekoga u svojoj okolini, pokušajte intervenirati bilo razgovorom bilo konzultacijom sa stručnom osobom jer je od iznimne važnosti depresiju prepoznati i liječiti na vrijeme.
Autor: seniori.hr
