Nudimo vam informacije prilagođene svačijim potrebama. Ovdje možete uvijek pronaći nešto za sebe.
Zakonom o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu ostvaruju osiguranici kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U tzv. prijelaznom razdoblju (do kraja 2029. godine) pravo na starosnu mirovinu uz navršenih 15 godina mirovinskog staža imaju i žene koje u 2015. godini proslave 61 godinu i 3 mjeseca života.
Umirovljenici koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu i nastavili raditi ili se nakon nekog vremena zaposle do polovice punog radnog vremena (do 4 sata) primat će od HZMO-a svoju zasluženu mirovinu, a od poslodavca dogovorenu plaću.
Pravo radnika na primitak otpremnine za odlazak u starosnu mirovinu kao takvo nije uređeno Zakonom o radu (u nastavku: ZR), kao ni drugim propisima.
Vježba br. 1
Rukom se držite za gredu, dok suprotnu nogu uz duboki udah podižete savijenu u koljenu i u kuku, zadržite te uz duboki izdah vratite u početni položaj.
Kralježnica je potporni stup našeg tijela kojeg čine 33 odnosno 34 kralješka. Omogućuje nam uspravni stav, a kralješci oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živca za ruke i noge. Sastoji se od hrskavičnih kolutova (intervertebralnih diskusa) koji omogućuju pokretanje kralješka, a povezana je brojnim mišićima, živcima i ligamentima.
Iz mjeseca u mjesec sve je veći broj umirovljenika kojima ovrhovoditelji poput HRT-a, telekoma i komunalnih tvrtki, banaka blokiraju račune, pa time i mogućnost raspolaganja zasluženim mirovinama. Mnogi od njih tada se nađu u vrlo teškoj situaciji koju je jedino moguće riješiti na način kako ćemo pokušati što jednostavnije i sažetije opisati.
Komunikacija je proces slanja i primanja informacija između dvije ili više osoba i predstavlja jednu od najvažnijih komponenti ljudskog razvoja, ali i jedan od najsloženijih i najosetljivijih prostora međuljudskih odnosa.
Starijim osobama koje odaberu boravak u vlastitom domu svu potrebnu pomoć u izvršavanju dnevnih aktivnosti i obaveza može pružiti gerontodomaćica. Gerontodomaćica je osoba koja je potrebna starijoj osobi da bi joj olakšala svakodnevno obavljanje aktivnosti i obaveza, a ujedno mora biti osoba od povjerenja.
Starenje je normalna fiziološka pojava i proces koji traje čitav život i u kojem čovjek doživljava stalne biološke, psihološke i socijalne promjene. Starost je stanje vezano uz određenu životnu dob te neizbježna pojava koja se prirodno odvija kod svih živih bića.
Vježba br. 1
Uz duboki udisaj idete bradom prema prsnoj kosti (saginjete glavu prema naprijed) i uz duboki izdisaj vratite glavu u početni položaj.
Dom i obitelj dvije su ključne riječi koje obilježavaju život svakog čovjeka. Nekad bolji, nekad gori, ali su naši. Obilježavaju čovjekovu prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošla sam mnogo tuđih domova, upoznala mnoge obitelji, dijelila s njima većinom teške trenutke i sudjelovala u teškim odlukama i njihovim patnjama. Najteže što nas može zadesiti je bolest jednog od člana obitelji i tu više ništa nije važno osim kako pomoći toj osobi.
Svake godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provjera jesu li korisnici mirovinskih primanja iz Hrvatske s prebivalištem u drugim državama živi na način da korisnici dostavljene im potvrde o životu iz Hrvatske ovjeravaju kod inozemnih nositelja osiguranja te ih dostavljaju HZMO-u kao dokaz za daljnju redovnu isplatu mirovinskih primanja. Na isti način, provjeru činjenice smrti korisnika mirovinskih primanja obavljaju i inozemni nositelji mirovinskog osiguranja.
Nacionalni programi ranog otkrivanja raka provode se s ciljem otkrivanja raka u što ranijem stadiju bolesti kako bi se time smanjila smrtnost i povećala kvaliteta života kod oboljelih osoba. Programi su namijenjeni muškarcima i/ili ženama određene dobi bez obzira na to imaju li ili ne zdravstveno osiguranje.
Ljudi starije životne dobi predstavljaju vrlo specifičnu i vulnerabilnu dobnu skupinu čiji se udio progresivno povećava, što bitno utječe na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarstvenu strukturu cjelokupnog pučanstva.
Moždani udar može dovesti do privremene ili trajne oduzetosti jedne strane tijela. Može naškoditi također i ravnoteži, vidu, govoru, zapamčivanju i dosijećanju kao i uzrokovati druge komplikacije vezane za mišični spazam i osjećaj boli u zahvaćenom dijelu tijela.
Prije samog uključivanja starije osobe u programe stalne tjelesne aktivnosti potrebno je posavjetovati se s liječnikom i fizioterapeutom, s tim da se moraju redovito provoditi liječnički pregledi. Redovite tjelovježbe ne smiju se provoditi bez nadzora stručne osobe odnosno fizioterapeuta.
