Carol Carlton, profesorica sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini i glavna autorica ovog istraživanja, kaže da su dosadašnja istraživanja u zadnjih 15-20 godina bazirana na pokušaju da razumiju ulogu amiloida (proteina koji se nakuplja u mozgu u svrhu stvaranja plakova), no fokus na arginin i imunološki sustav mogao bi donijeti nova otkrića i razviti efikasnu terapiju. Stručnjaci sa Sveučilišta Duke najavili su da su njihova istraživanja provedena na miševima otkrila novi proces za koji vjeruju da doprinosi razvoju ove mentalne bolesti. Primijetili su da u Alzheimerove bolesti stanice imunološkog sustava koje obično štite mozak počinju trošiti hranjivu tvar arginin. Blokiranjem ovog postupka lijekovima sprječava se stvaranje plakova u mozgu koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest i zaustavlja se gubitak pamćenja kod miševa. Arginin je aminokiselina i osnovni sastojak za nekoliko tjelesnih procesa. Nalazi se u hrani, uključujući mliječne proizvode, meso, orašaste proizvode i slanutak, ali stručnjaci sa Sveučilišta Duke kažu da njihovo istraživanje nije pokazalo da će pojačana konzumacija arginina imati utjecaj na smanjenje rizika obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Krvno-moždana barijera regulira u kolikoj mjeri arginin može ući u mozak i imunološki odgovor koji razgrađuje arginin će ostati isti čak i ako se suoči s višim razinama arginina. Ovo istraživanje vodio je Matthew Kan, doktorand u laboratoriju profesorice Colton.
Iako tehnika testirana na životinjama ne mora nužno djelovati na isti način i kod ljudi rezultati su iznimno ohrabrujući jer sve do sada nije bila poznata točna uloga imunološkog sustava i arginina u razvoju Alzheimerove bolesti. Lijek poznat kao difluormetilornitin koristi se za blokiranje odgovora imunološkog sustava na arginin. Također, već je testiran u lijekovima za određene vrste raka i može biti pogodan za testiranje kao potencijalna terapija za Alzheimerovu bolest. Britanski su stručnjaci za ovo otkriće rekli da je ispunjena praznina u razumijevanju Alzheimerove bolesti te da bi mogla otvoriti nova vrata za buduće tretmane ovog razornog stanja. Alzheimerova bolest pogađa više od 500.000 ljudi u Velikoj Britaniji i pretpostavlja se da će u roku 10 godina porasti preko 1 milijuna, s velikim troškovima za članove obitelji i zdravstvenu zaštitu. Dr. Laura Phipps, s Instituta za istraživanje Alzheimerove bolesti, kaže da je, s obzirom da su testiranja provedena samo na miševima, bitno da se testiranja provedu i na ljudima kako bi se otkrića potvrdila. Također kaže da su istraživanja pokazala da smanjena količina arginina u mozgu dovodi do odumiranja moždanih stanica i da je još puno toga za razumjeti kako i zašto stanice odumiru u bolesti. Dr. James Pickett, voditelj istraživanja u Udruženju Alzheimera, kaže da je ovo istraživanje bacilo novo svjetlo na ranija opažanja koja su pokazala da je količina arginina u mozgu smanjena kod ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti, a sljedeći korak bi bio da se dokaže da ciljani metabolizam arginina u mozgu može smanjiti odumiranje moždanih stanica.
Međutim, nakon niza propusta i skupih neuspjeha da se otkriju učinkoviti lijekovi, farmaceutske tvrtke sve više smanjuju sredstva za istraživanje. Iako volja industrije za ulaganja opada novi lijek bi trebao biti dobro prihvaćen jer je sve više oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Pretpostavlja se da će broj ljudi diljem svijeta koji boluju od nekog oblika demencije do 2050. godine porasti na 135 milijuna.
Autor: www.seniori.hr
