Nasilje nad starijim osobama
Jedan od oblika nasilja kod kojeg su osobe starije dobi česte žrtve je nasilje unutar obitelji, koje se tradicionalno smatralo nečim što ostaje i s čim se nosi unutar obitelji te ne zahtijeva intervenciju sustava. Međutim, zbog ozbiljnih posljedica koje nasilje može ostaviti na osobi, potrebno je starije osobe osnaživati kako bi nasilje prepoznale i prijavile te se time izborile za sebe i očuvanje vlastitog zdravlja i dostojanstva.
Nasilje u obitelji može se odrediti kao skup ponašanja kojima je cilj kontrola nad drugim osobama uporabom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem. Predstavlja kompleksan javnozdravstveni problem koji zadire u sve razine ljudskog postojanja i u područje ljudskih prava te je sve češća pojava u modernom društvu. Najčešće pogađa ranjive skupine, kao što su djeca, žene i starije osobe.
Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja.
Posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja, fizičkog i mentalnog, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, ako ih se materijalno iskorištava, pa sve do smrti.
Faktori rizika za nasilje nad starijim osobama
Individualni, vezani za žrtvu: starija osoba s oštećenjem pod povećanim je rizikom; zdraviji imaju veće šanse da izbjegnu zlostavljanje nego oni lošijeg zdravlja. Razina stresa kod njegovatelja povisuje se s pogoršanjem zdravstvenog stanja onemoćale starije osobe, osobito ako se radi o starijim osobama s invaliditetom. Kao žrtve se najčešće javljaju žene i to u dobi od 75 godina ili starije (Ajduković, 2003).
Vezani za počinitelja: najčešći zlostavljači su odrasla djeca žrtve, rođaci ili unuci. Njega onemoćalih starijih ljudi vrlo je naporna i izaziva značajnu razinu stresa kod njegovatelja, posebno ako je riječ o ostarjelima s mentalnim i fizičkim poteškoćama. Kada je njegovatelj loše pripremljen za zadatak koji mora obaviti, veća je i mogućnost zlostavljanja.
Rizični faktori vezani uz zajednicu i društvene norme: izolacija starijih osoba, umanjivanje vrijednosti starijih osoba od strane zajednice i države, industrijalizacija i migracija mlađih članova obitelji, siromaštvo i nezaposlenost, gubitak osnovnih ljudskih vrijednosti, slabljenje povezanosti članova obitelji i ljudi općenito, međugeneracijski sukob.
Vezani za oblik nasilja: neke obitelji su sklonije nasilju jer je nasilje naučeno ponašanje koje se prenosi iz generacije u generaciju.
Marina Elez Urlić, dipl. socijalna radnica
Odjel za odrasle osobe
Centar za socijalnu skrb Split
