Bolesti srca i krvnih žila su najčešće bolesti modernog čovjeka i vodeći su uzrok smrtnosti (svaka druga osoba je umrla zbog neke od ovih bolesti) u razvijenom svijetu. Najčešće bolesti iz te skupine su ishemijske bolesti srca, srčani i moždani udar, te arterijska hipertenzija (visoki tlak) koja je ujedno i čimbenik rizika za ove bolesti.
Prema procjeni stručnjaka bolesti srca i krvnih žila velikim je dijelom moguće spriječiti, tako da posljednjih desetljeća jačaju aktivnosti koje su usmjerene prevenciji razvoja tih bolesti. Europsko udruženje kardiologa donijelo je smjernice kako bi se došlo do svijesti svakog pojedinca o važnosti osobnog utjecaja na njegovo zdravlje. Formulirali su jednostavnu šifru zdravlja koja naglasak stavlja na važnost primjene preventivnih mjera u zaštiti od razvoja bolesti srca i krvnih žila upozoravajući na glavne faktore rizika odgovorne za nastanak tih bolesti.
0 3 5 140 5 3 0
0 - NE pušenju cigareta! Promjena lošeg zdravstvenog ponašanja vezana uz prestanak pušenja jedna je od najvažnijih mjera. Istraživanja su pokazala da je pušenje odgovorno za 50% svih izbježivih smrti pušača.
3 - 3 km šetnje dnevno ili 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti. Tjelesna neaktivnost je jedan od glavnih promjenjivih rizičnih čimbenika za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila. Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje provode uglavnom sjedilački način života imaju dva puta veći rizik od oboljevanja u usporedbi s aktivnim osobama.
5 - 5 obroka dnevno bogatih voćem i povrćem.
140 - sistolički, "gornji" krvni tlak ne smije biti veći od 140 mmHg. Povišeni krvni tlak je unatoč snažnoj povezanosti sa spriječivim rizičnim čimbenicima i učinkovitim lijekovima za liječenje vrlo često loše kontroliran. Naime zbog "tihog" početka bolesti, bez značajnijih smetnji velik dio osoba uopće ne zna za postajanje bolesti. Kod osoba koje se liječe izuzetno je važno kontinuirano i trajno uzimati terapiju kako bi se bolest držala pod kontrolom.
5 - ukupni kolesterol u krvi ne smije biti veći od 5 mmol/l. Prehrana bogata zasićenim mastima pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila. Utvrđeno je da male promjene u prehrani mogu značajno smanjiti razinu kolesterola (zasićene masnoće bi trebale zauzimati do 10% ukupnog kalorijskog unosa, te ih zamijeniti nezasićenim masnoćama).
3 - LDL "loši" kolesterol mora biti manji od 3 mmol/l.
0 - izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine i šećerne bolesti. Održavati optimalnu tjelesnu težinu u granicama preporučenog indeksa tjelesne mase (BMI, 20-25 kg/m²). Smanjenje prekomjerne tjelesne mase u preuhranjenih i pretilih osoba dokazano ima povoljne učinke na razinu kolesterola u krvi, povišeni krvni tlak i šećernu bolest. Kronične bolesti koje nastaju kao posljedica djelovanja rizičnih faktora nezdravog načina života kakteristične su upravo za stariju dob. Upravo zato je izuzetno važno raditi na smanjenju broja rizičnih faktora kako bi se pravodobno spriječio razvoj bolesti ili zaustavilo njeno napredovanje te poboljšala kvaliteta življenja.
Važno je stalno i u svim životnim dobima raditi na mijenjanju loših životnih navika kako bi se neovisnije i što kvalitetnije živjelo i u trećoj životnoj dobi.
mr. sc. Antun Vučica, prof. defektolog
dugogodišnji ravnatelj domova za stare i nemoćne osobe