Nije pad sam po sebi problematičan, padaju i djeca i mladi. Međutim, starije su osobe krhkijeg tijela, sklonije lomovima i ozljedama, često zbog starijoj dobi karakterističnih bolesti poput osteoporoze, artritisa i drugih. Slabiji su im i refleksi, stoga svaki pad može rezultirati vrlo ozbiljnim ozljedama. Nerijetko se ozljede do kojih dođe zahvaljujući padu pokažu kobnima za stariju osobu, direktno ili indirektno.
Stručnjaci navode kako je većina padova u starijoj dobi u manjoj ili većoj mjeri povezana s faktorima rizika koji se vežu uz tu životnu dob. Faktore rizika možemo podijeliti u četiri kategorije, navode Filipović i dr. u članku objavljenom u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo 2013. godine.
Prvi, biološki rizični faktori, poput godina, spola ili rase, vežu se uz propadanje fizičkih, kognitivnih i afektivnih sposobnosti. Također, u ovom kontekstu, valja u obzir uzeti i utjecaj kroničnih bolesti. Sljedeći, ponašajni rizični faktori, tiču se ponašanja, emocija i izbora te su podložni promjenama. Odnose se, primjerice, na konzumaciju lijekova, sklonost alkoholu, sjedilački način života itd. Njih je moguće prepoznati i ciljano utjecati na promjenu štetnih obrazaca ponašanja.
Zatim, govorimo o okolinskim rizičnim faktorima, koji se odnose na opasnosti kod kuće i u javnim prostorima. Neke od opasnosti su skliske površine, slabo osvjetljenje, neravni pločnici i slično. Posljednji, socioekonomski rizični faktori odnose se na socijalne uvjete života i ekonomski status osobe. Među njih ubrajamo niska primanja, obrazovanje, ograničen pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, slabu osviještenost zajednice itd.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi neke od smjernica kojima je potrebno voditi se ukoliko želimo prevenirati padove starijih osoba:
1. Redovita tjelovježba: manjak tjelovježbe može dovesti do slabljenja mišića, kostiju i koordinacije pokreta što povećava mogućnost pada.
2. Odgovorna i redovita konzumacija lijekova: neki lijekovi mogu uzrokovati vrtoglavicu ili pospanost. Upitajte svog liječnika ili ljekarnika da pregleda lijekove koje koristite kako biste umanjili nuspojave.
3. Redoviti pregled vida: loš vid otežava kretanje. Starije osobe bi trebale barem jednom godišnje pregledati vid kod oftamologa te po potrebi nositi naočale ili kontaktne leće.
4. Umanjivanje opasnosti u vlastitom domu: otprilike polovina padova se događa kod kuće. Loše osvjetljenje, nered i stube samo su neki od faktora koji povećavaju rizik od pada u kući. Potrebno je identificirati i eliminirati takve faktore ukoliko želimo osigurati sigurnost starijih osoba u vlastitim domovima.
Upravo zato što posljedice padova mogu biti znatno opasnije u starijoj nego u mlađoj dobi, potrebno je pojačati oprez i učiniti što je u našoj moći kako bi se padovi i ozljede izbjegli.
Autor: seniori.hr
